Delegacija EU u BiH: Posebne istražne radnje važne u postupku dokazivanja

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini upozorila je danas da bi bh. tužiocima mogao biti uskraćen jedan od glavnih alata za efikasnu borbu protiv teških oblika kriminala, ukoliko se ne poduzmu hitne zakonodavne aktivnosti.

– Od hitne je važnosti da Ministarstvo pravde BiH i Vijeće ministara BiH usaglase i usvoje prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP) i upute ga bez odlaganja Parlamentarnoj skupštini BiH na konačno usvajanje – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Istovremeno, podsjećaju da su ove izmjene i dopune neophodne kako bi se provela odluka Ustavnog suda BiH, koja zahtijeva strožiji pravni režim, tj. korištenje i kontrolu posebnih istražnih radnji u krivičnim postupcima.

– Bez usvajanja tih izmjena i dopuna, Ustavni sud bi mogao poništiti trenutne odredbe ZKP-a, jer još nisu usklađene sa Ustavom BiH u roku od šest mjeseci od dana kad su proglašene neustavnima. Ustavni sud će krajem marta odlučiti da li da poništi ove odredbe ili da produži rok zakonodavcu za usvajanje izmjena i dopuna – navodi se u saopćenju.

Iz Delegacije EU u BiH ističu da se posebne istražne radnje koriste u sprečavanju i otkrivanju teških oblika kriminala, te da su naročito važne u postupku dokazivanja.

Nadalje, navode da posebne istražne radnje uključuju, između ostalog, korištenje prikrivenih agenata, presretanje komunikacija, nadzor i slanje informatora…, te da se one moraju ograničiti isključivo na ono što je neophodno u demokratskom društvu, “tj. osigurati proporcionalnost između prava na privatnost pojedinca i sigurnosnih potreba države”.

Također, navode da je Ministarstvo pravde sačinilo Nacrt izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku, ali da je on manjkav i da ne zadovoljava zahtjeve za pojačanu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, bilo na domaćem ili međunarodnom nivou.

– Dakle, od najveće je važnosti da se Nacrt u potpunosti uskladi s međunarodnim standardima, posebice onima u okviru Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala – smatraju u Delegaciji EU u BiH.

Stava su “da, ukoliko zakonodavac usvoji tek polovična rješenja, ili ako Ustavni sud ukine postojeće odredbe, jer su protuustavne, bh. tužiocima će biti uskraćen jedan od glavnih alata za efikasnu borbu protiv teških oblika kriminala. Direktna posljedica oba takva slučaja bilo bi nekažnjavanje onih koji počine ta krivična djela”.

– To bi doprinijelo podrivanju vladavine prava u momentu u kojem Bosna i Hercegovina mora osigurati stabilno i sigurno okruženje za potencijalne investitore. To bi se, također, smatralo štetnim korakom u kontekstu nadolazećeg Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU – navodi se u saopćenju.