Bukvarević: Spremni samo razgovarati s borcima, ali oni ne žele odrediti delegaciju

“Došao sam u Tuzlu, želio sam razgovarati, ali demonstranti jednostavno nisu željeli odrediti pregovaračku delegaciju. To i jeste glavi problem: ovi protesti izgledaju kao dobro organizovani i koordinirani ali nema neformalnih lidera s kojima bismo mogli razgovarati. Naprosto je nemoguće razgovarati na ulici s masom od nekoliko stotina ljudi“, rekao je sinoć federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog ratana Salko Bukvarević za “Slobodnu Bosnu”.

Bivši borci su iznijeli tri zahtjeva a prvi je vezan za jedinstveni registar branilaca. Šta je tu uopće sporno? Možete li objaviti taj registar?

Na osnovu Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica Federalno ministarstvo je uspostavilo registar korisnika prava i taj registar smo stavili na raspolaganje institucijama FBiH, od općine do Federacije.

U tom registru se nalaze podaci za 47.965 RVI , 39.613 porodica šehida i poginulih boraca i 4.956 dobitnika ratnih priznanja i koje naknade primaju sa federalnog nivoa.

Po ovom Zakonu obaveze da unesu podatke imaju i kantonalni nivoi vlasti i mi očekujemo da će oni to uskoro i učiniti kako bi dobili cjelovitu sliku šta je ko dobio u proteklom periodu.

Kontinuirano radimo na ažuriranju podatka i uspostavi jedinstvenog registra branilaca i već smo završili tuzlansku regiju te utvrdili da je u jedinicama Drugog korpusa Armije RBiH evidentirano 119.110 pripadnika. Danas smo željeli predstavnicima boraca da to na licu mjesta i pokažemo.

Uspostava jedinstvenog registra branilaca i korisnika prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite je zakonska obaveza i općinskih, kantonalnih i federalnog nivoa vlasti i ovim Zakonom je predviđeno da se podaci mogu koristiti u službene svrhe.

Drugi zahtjev vezan je za prestanak finansiranja brojnih boračkih udruženja. Je li taj zahtjev prihvatljiv i koliko uopšte ima takvih udruženja, odnosno koliko se novca izdvaja za njihovo finansiranje?

Prema podacima iz Ministarstva pravde koji daju saglasnost na osnivanje boračkih udruženja na području FBiH registrovano je preko 1.500 boračkih udruženja.

Podržavamo usvajanje Zakona o boračkim udruženjima od posebnog društvenog interesa koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i koji bi trebao da uredi ovu oblast a kojim se definiše reprezentativnost u boračkom predstavljanju.

Najveći iznos sredstava za njihov rad izdvajaju kantoni zatim općine a iz federacije se izdvaja za projekte po javnom pozivu na poziciji za rad udruženja ukupno 360.000 KM.

Spremni smo da se izanaliziraju ova izdvajanja i pronađu najbolja rješenja.

Treći zahtjev je najteži, a vezan je za finansiranje boračkog dodatka. Imate li jasne kalkulacije, šta bi taj zahtjev značio za budžet Federacije na godišnjoj razini? Koliko je to boraca i koliko vam je potrebno novca da ispunite taj zahtjev?

Prema zahtjevima od strane boraca traži se borački dodatak za demobilisane borce bez primanja u minimalnom iznosu od 326 KM ili u drugom zahtjevu 6 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama BiH. Broj demobilisanih boraca koji se nalaze na evidenciji za nezaposlene je oko 48.000 i prema našim podacima koje smo dobili od predstavnika demobilisanih boraca imamo i oko 15.000 onih koji su bez primanja a ne nalaze se na biroima za nezaposlene i to ukupno znači da takvih imamo oko 63.000.

Prema našim proračunima, za relizaciju ovih zahtjeva bilo bi potrebno obezbijediti dodatnih od 180 do 280 miliona KM na godišnjem nivou.

Prijedlog rješenja statusa demobilisanih boraca u skladu sa mogućnostima vidimo u donošenju Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Nacrt tog zakona smo usaglasili sa boračkim udruženjima i u narednoj sedmici ćemo ga uputiti u dalju proceduru.

On predviđa 15 prava od kojih su najvažniji pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na lijećenje, pravo na istinsku prednost u zapošljavanju boračkih kategorija kao i osnovno osiguranje odnosno naknadu u visini od oko 220 KM za borce muškarce koji navrše 60 godina života i borce žene koje navrše 55 godina a nemaju nikakva druga primanja.

Očekujemo od svih parlamentarnih stranaka da podrže donošenje ovog Zakona.

Pojavile su se razne informacije o ukupnom broju boraca u FBiH. Koji je zvanični podatak?

Ukupan broj pripadnika OS-a BiH koji su proveli od jednog mjeseca do ukupnog vremena agresije u nekoj od jedinica Armije RBiH, MUP RBiH, HVO BiH je ustanovilo Federalno ministarstvo odbrane i na osnovu njihovih podataka izdatao je 576.000 tzv. vojnih certifikata. Da bi koristili neko od prava iz oblasti boračke zaštite, demobilisani borci trebaju imati minimalno 12 mjeseci učešća u OS-a BiH.

Sa federalnog nivoa neko od prava koristi 126.990 boraca i članova njihovih porodica i oko 100.000 boraca i članova njihovih porodica je u 2017 godini koristilo neko od prava po kantonima .

Dio obaveza prema borcima ima Federacija BiH a dio kantoni. Imate li zbirni pregled koliko se iz Federacije BiH te iz 10 kantona godišnje izdvaja za boračku populaciju, po raznim osnovama?

Oblast boračko-invalidske zaštite je podijeljena između Federacije i kantona. Iz federalnog budžeta na godišnjem nivou se izdvaja oko 570 miliona KM i to sa pozicije federalnog ministarstva za pitanja boraca 315,5 miliona KM za lične i porodične invalidnine, za naknade dobitnicima najviših ratnih priznanja kao i za pomoć borcima za liječenje, pomoć za troškove dženaza i sahrana te za druge vidove pomoći, a sa pozicije federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku još 254 miliona KM za sufinansiranje boračkih penzija.

U budžetima kantona za ovu oblast izdvaja se oko 60 miliona KM a općine izdvajaju oko 18 miliona KM.

Dakle, ukupna izdvajanja ove tri razine vlasti iznose oko 650 miliona KM godišnje.