Vukićević: Pitanje granice Srbija i BiH mogu da riješe bez međunarodne arbitraže

Put ovakvog tipa autoputa i brze ceste Sarajevo – Beograd kakav je dogovoren u Istanbulu je sigurno neophodnost i prijeka potreba i nije ona samo prijeka potreba građana, ona je prijeka potreba, prije svega, privrede, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Stanimir Vukićević, ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini.

Put je, kaže Vukićević, “prijeka potreba regiona, koji treba da ide ukorak s Evropom i da pruži svakom potencijalnom investitoru, privrednicima, posebno domaćim privrednicima mogućnost da svoju robu mogu transportovati na brži, lakši način”.

“Sada na tržištu, ako nisi na vrijeme, izgubi se tržište. Prema tome, to je značaj tog puta”, rekao je Vukićević.

Ambasador Srbije u BiH navodi da je saobraćajna infrastruktura između Bosne i Hercegovine i Srbije jako loša. Godinama i godinama se nisu gradili putevi, godinama se nisu gradili mostovi. Sve ono što je nekada bilo izgrađeno, navodi ambasador Vukićević, vrijeme je nagrizlo.

Srbiji odgovaraju obje trase

“Što se tiče unaprijeđenja tih odnosa BiH i Srbije, put je jako značajan. Put uvijek spaja ljude. Put otvara komunikaciju među ljudima. Čini mi se da je i ideja i prije nego što je došlo do ovog sastanka koji je finalizovao tu ideju bila da taj put treba da poveže narode. Naša ideja je bila da mi povežemo Beograd preko Vardišta sa Višegradom, a od Višegrada poslije da ide put prema Sarajevu. Ideja je tada bila da mogu da se Bošnjaci iz Raške oblasti, odnosno Sandžaka, povežu sa Bošnjacima u BiH. Jer su česti gosti u BiH. Mi svi to znamo. Oni često dolaze u BiH. Prolaze dosta tegoban put. Sa druge strane, da se povežu i Srbi iz BiH sa Srbima u Srbiji. Taj put je, prije svega, bio komunikacija naroda”, navodi Vukićević.

Prema tome, kaže Vukićević, taj put ima jako veliki značaj.

“Taj put sa radošću očekujemo, da krene izgradnja. Moramo biti strpljivi, jer put od odluke da se gradi dok počne da se gradi mora da prođe određeno vrijeme, a moramo da shvatimo i da to jako, jako mnogo košta. Treba obezbijediti sredstva za takvu investiciju”, cijeni Vukićević.

Privredno, kaže Vukićević, ima opravdanja, ali ne u onoj mjeri kako bi to imalo povezivanje Zenice, Tuzle, Bijeljine sa Šapcem, Rumom i Beogradom kao privrednim centrima.

Stoga je naglasio posebno zadovoljstvo i Srbije određivanjem i druge trase puta kroz BiH preko sjeveroistočne Bosne, odnosno tuzlanske regije.

“Nama najviše odgovaraju obje trase, ovo što se dogovorilo. I čini mi se što više autoputeva, što više brzih cesta, što se više umrežujemo u saobraćajnu infrastrukturu Evrope koridorima, evropskim koridorima koji prolaze kroz naš region, to smo jači. Prema tome, mi nemamo ništa protiv nijednog, ni prvog ni drugog pravca. I jedan i drugi su jako korisni. I jedan i drugi sigurno imaju svoje opravdanje. Možda u vrednovanju može da bude razlike, ali, eto, ta vrednovanja neka rade oni koji su zaduženi i bolji eksperti nego što smo mi. Ali, čini mi se da mi ne odustajemo, ne kažemo mi hoćemo ovaj, a nećemo ovaj. Mi hoćemo oba. Da li imamo dovoljno sredstava, da li imamo dovoljno novaca, da li to može da se odradi u kontinuitetu, to ćemo da vidimo. To je nešto što je pred nama”, naglašava Vukićević.

Srbija planirala gradnju autoputa do Vardišta samostalno

Navodi da su u Srbiji radili studiju izvodljivosti, odnosno procjene kada je u pitanju izgradnja puta Beograd – Vardište.

“Te su procjene rađene samo za jedan pravac, tako da sada za ova dva pravca ne znam kako će da bude. Delegacija Turske je bila nedavno u Beogradu. Vjerovatno još naši u Srbiji nisu izašli sa nekim konkretnijim zaključcima iz tih razgovora. Ja mislim da smo mi htjeli sami da finansiramo ovaj naš dio. Jer mi već tu infrastrukturnu politiku povezivanja sa zemljama regiona radimo. Gradimo autoput prema Crnoj Gori do Boljara, odnosno do graničnog prelaza. A, iz Požege će od tog puta da se odvoji krak prema Višegradu i to je nekih 60 i nešto kilometara koje bismo mi finansirali u tom dijelu. Da li se sada kompletna konstrukcija finansijska mijenja obzirom da se radi o prstenu, ne znam. Ovo što sam rekao je nešto što je uslovno. Ne znači da je i sada tako”, navodi Vukićević.

Kaže da bi rekao odmah da Bosna i Hercegovina i Srbija već imaju uzlazni trend u međusobnim odnosima i saradnji. To dokazuje, navodi, da se vodi vrlo intenzivni politički dijalog na najvišem nivou.

“Samo u drugoj polovini prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je posjetio Sarajevo, a članovi Predsjedništva BiH posjetili su Beograd. Znači u šest mjeseci, čak i manje, četiri mjeseca, za period septembar – decembar imamo dvije posjete na nivou šefova država. To govori mnogo o tome koliko smo mi spremni da jedni sa drugima radimo, da jedni sa drugima razgovaramo i o pitanjima po kojima možda nemamo isto mišljenje, ali i ta pitanja su tema za razgovor”, ističe Vukićević.

Riješiti tri posto spornog dijela granice

Srbija bi, prema njegovim riječima, htjela da se takav trend nastavi i dalje kada su razgovori na najvišem nivou u pitanju.

“Mi u sferi ekonomske saradnje imamo ogroman, ogroman napredak. Imamo praksu da dva ministra inostranih poslova zajedno idu u posjete mnogim zemljama. Imamo potpisan međudržavni dokument o zajedničkim nastupima na trećim tržištima. Možemo tu saradnju da unapređujemo i kroz obim objedinjavanja potencijala kroz zajednički nastup na trećim tržištima. Praktično, da uzmem Tursku kao primjer, jer je ona sada bila najaktuelnija. BiH izvozi 10.000 tona mesa u Tursku, Srbija izvozi 5.000 tona na godišnjem nivou. Sa 15.000 tona mesa iz ovog regiona, mi smo region koji zaslužuje pažnju na tom tržištu. Prema tome, onaj ko hoće da investira, ko hoće da pomogne razvoju stočarstva ovdje, ko hoće da stvori bazu za proizvodnju mesa, spreman je i da dođe ovdje i da kaže, evo, ljudi, da vam pomognemo u investiranju uz uslove koji će dati da se ta investicija isplati”, navodi Vukićević.

Smatra da u narednom periodu treba tragati i za rješenjima pitanja granice između BiH i Srbije.

“Mi imamo 97 posto granice već definirane, već određene. Demakracija te granice je završena. Linija je uspostavljena. Tri posto je ostalo sporno. Tri posto jesu neke vrlo osjetljive tačke, a to su hidrocentrale na Drini – Bajina Bašta i Zvornik, pruga Beograd – Bar, odnosno stanica Štrpci na njenom dijelu, te Rudo kao tromeđa gdje je najvažnije omogućiti ljudima koji imaju njive sa jedne, a kuće sa druge strane da slobodno mogu komunicirati i da slobodno mogu ubirati plodove svoga rada. To je nešto što mi treba da završimo. Različiti su pogledi na način rješavanja, ali ništa nije zatvoreno. To ostaje za dalju diskusiju. Ono što nam ne ide u prilog u ovom trenutku jesu izbori u BiH, jer u ovoj izbornoj godini vrlo teško će se neko odlučivati da u toj godini ode i razgovara o definisanju granica, a da ne bude proglašen ili izdajnikom ili da je oštetio Srbiju, da je oštetio BiH ili nešto u tom smislu”, navodi Vukićević.

Prema tome, kaže ambasador Srbije u BiH, ono što ostaje kao pitanje o kome će se sigurno razgovarati jeste to pitanje granica.

“Neka prođu izbori. Granica nije bila riješena dosta dugo. Možemo sačekati još godinu dana da se ta granica riješi. Samo da podsjetim, rješavanje granice jeste uslov za EU”, poručio je Vukićević.

2025. kao godina ulaska u EU orjentaciona

Srbijanski ambasador u BIH vjeruje da pitanje granica Srbija i BiH mogu da riješe bez međunarodne arbitraže.

“Jer, čini mi se da ta pitanja nisu nam nepoznata. I nije da se o tim pitanjima nije razgovaralo. Možemo samo da budemo, tako da kažem, ukopani u stereotipe. Moramo biti pragmatični. Niko ne traži ni teritoriju ni ljude. Niti Srbiji treba više teritorije, niti više populacije, a pretpostavljam ni BiH. Ali, mi moramo učiniti da ljudi mogu da žive slobodno i moramo učiniti da tih tri posto granice nisu predmet i ovih 97 posto dogovorenih”, naglašava Vukićević.

Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan, cijeni Vukićević, daje šanse regionu. Strategija se, kaže, vratila na 2003. godinu, na Solunsku deklaraciju kada je data perspektiva zemljama Zapadnog Balkana da mogu da budu članice EU.

“Nažalost, na početku još aktuelnog mandata Evropske komisije je bilo rečeno da se u tom periodu neće nijedna zemlja Zapadnog Balkana pridružiti EU što je bilo dekuražiranje ljudi ovdje. Sada Strategija o Zapadnom Balkanu određuje nekakvu dinamiku i daje veliku šansu. To podrazumijeva da se svi kriterijumi ispune. A, 2025. je orjentaciona za Srbiju i Crnu Goru. To nije fiksna godina da mi sada kažemo dolazi 2025. nismo uradili ništa, ali to je godina kada ulazimo u EU. Ne, mi do 2025. godine moramo završiti sa svim poglavljima, moramo obezbijediti saglasnost zemalja članica da ratifikuju Ugovor o našem pridruživanju tako da je to proces koji traje i koji će sigurno biti naporan. Svi zajedno ne možemo uči u EU. To je činjenica”, navodi Vukićević.

Međutim, Srbija je, kaže Vukićević, na stanovištu da ne treba ni da bude mnogo razmaka i kašnjenja između zemalja Zapadnog Balkana kada je u pitanju ulazak u EU.

“Jer, uslovno rečeno, to treba da bude kompozicija. Kada jedan vagon uđe u tunel, drugi je pred tunelom. Kada ovaj izađe, drugi ulazi. I tako redom”, ističe Vukićević.

Ne očekuje se egzodus Srba

Ambasador Srbije u BiH osvrnuo se i na pitanja eventualnih povećanih zahtjeva iz BiH za državljanstvom Srbije s približavanjem te države EU.

“Što se tiče državljanstava, mi i sada imamo tu zahtjeve za državljanstvima i ne vjerujem da će to biti mnogo više. Oni koji su dobili državljanstvo Srbije nisu se iselili u Srbiju. Svi su ostali ovdje. Svi su dobili to državljanstvo iz vjerovatno potreba, jer većina porodica je podijeljena, ima ih i tamo i ovamo. Prema tome, ti ljudi hoće da olakšaju sebi život, i to rade. Nije to u pitanju iseljenje, nije to u pitanju ništa tome slično. Do 2025. godine to je još nekih sedam godina. Mnoge stvari će se promijeniti, mnoge stvari će možda biti postavljene na jedan drugačiji način u našem regionu”, stava je Vukićević.

Ambasador Srbije u BiH govorio je i o pitanju Kosova čije pominjanje uvijek izaziva dizanje tenzija u regionu.

“Kosovo kao jedan problem je realnost sa kojom se mi suočavamo, koja ima posljedično refleksije i prema regionu. Prema tome, mi vodimo taj politički dijalog u Briselu. Gledamo i uspjeli smo, ma koliko i kako je to teško, da Kosovo ne preraste ni u zamrznuti konflikt ni u situaciju kojom bi se region bavio. Za razgovore i rješenja treba dvoje. Očekujemo veću fleksibilnost i albanske strane da ispuni obaveze koje je preuzela i da krenemo dalje. EU nam nalaže da taj proces normalizacije ubrzamo. U Beogradu, odnosno Srbiji se vodi taj unutrašnji dijalog vezano za Kosovo. Prema tome, mi radimo sve da Kosovo ne bude izvor problema regiona i da Kosovo ne bude smetnja bilo kojoj zemlji, uključujući i Srbiju, za integraciju u EU. Mislim i za BiH, zašto da ne. Mi u regionu imamo zakon spojenih sudova. Mi smo uvijek dobro vezani”, poručio je ambasador Vukićević.