Panika zbog Kine mogla bi izazvati veliku krizu

Vrijednost dionica na američkom Wall Streetu jučer je snažno pala zbog kraha azijskih burzi. Usporavanje kineskog gospodarstva, koje je posljednjih godina bilježilo snažan rast, izazvalo je paniku na burzama diljem svijeta.

Američki burzovni Index S&P tako je jučerašnji dan završio s minusom od gotovo 4 posto, prenosi The New York Times. Dow Jones je pao za gotovo 600 bodova, što se čak smatra i uspjehom, s obzirom na to da se u prvih nekoliko minuta trgovanja strmoglavio za oko 1000 bodova.

Kineska je burza, naime, u ponedjeljak pala za 8,5 posto, što su kineski državni mediji usporedili sa “Crnim ponedjeljkom”, poznatim rušenjem američke burze koje se dogodilo 1987. godine. Vrijednost dionica na europskim burzama jučer je pala i do pet posto, prenosi Index.hr.

Strahuje se da bi se pad mogao i nastaviti. Vrijednost dionica na burzi u Šangaju nastavila je padati i u utorak, te se na početku trgovanja smanjila za 4,5 posto. Ipak, dobra je vijest što je zabilježen blagi porast burzovnih indeksa u Tokiju i Hong Kongu.

Jučerašnje masovno rasprodavanje dionica, zbog čega je nekim firmama samo u jednom danu vrijednost pala za desetke milijardi dolara, mnoge je podsjetilo na financijsku krizu 2008. godine.

– Sve je to rezultat straha od oštrog pada u Kini. Panika na Wall Streetu jasan je dokaz kako tržište zna pretjerivati – kaže za Washington Post Campbell R. Harvey, ekonomist i profesor na Sveučilištu Duke.

Naime, situacija na kineskom tržištu nije nastala jučer. Burzovni indeksi u Šangaju padaju još od lipnja, kada je postalo jasno da je kineskom gospodarskom čudu najvjerojatnije došao kraj. Vrijednost dionica na kineskoj burzi od tada je pala za gotovo 40 posto, a ulje na vatru u međuvremenu je dodala i kineska vlada, koja je dopustila da padne vrijednost juana, nacionalne valute Kine.

– Sada shvaćam zašto ljudi skaču s visokih zgrada. Nakon ulaganja u dionice, i sam dobivam takvu potrebu – napisao je jedan korisnik kineske društvene mreže Weibo.

Na tržištu dionica u Šangaju većina ulagača su, naime, građani, a ne velike kompanije kakve dominiraju tržištem u SAD-u.

Kineska centralna banka za sada ne pokazuje znakove da će potaknuti likvidnost na tržištu smanjivanjem obveznih rezervi komercijalnih banaka, kako bi upumpala više novca u sustav. No, pitanje je može li i takav potez uopće imati odjeka, tvrde burzovni analitičari.

– Samo to neće drastično promijeniti okolnosti. Ipak, moramo uskoro čuti da se radi nešto kako bi se olakšala situacija i moramo čuti da komercijalne banke povećavaju likvidnost infrastrukturnih projekata. Kina mora uvjeriti domaće tržište i ostatak svijeta da se njeno gospodarstvo može nositi s daljnjim odljevom novca i da je usporavanje gospodarskog rasta pod kontrolom – kaže Christ Weston, tržišni analitičar australskog IG-a.