Sve više građana Srbije želi da tuži banke

Presuda Apelacionog suda u Beogradu iz decembra prošle godine po kojoj je banka dužna da isplati klijentu banke 3.689,50 švicarskih franaka i 117.100 dinara na ime sudskih troškova zbog neosnovane naplate obrade kredita dovela je do ogromne zainteresovanosti građana za podnošenje tužbi po ovom osnovu.

Apelacioni sud je potvrdio presudu Trećeg osnovnog suda u Beogradu da je banka stekla korist bez osnova.

U presudi se navodi da u ugovoru nije navedeno koji su to stvarni troškovi i zašto se vezuju za iznos kredita. Zbog toga, prema tumačenju suda, klijentu nije poznat mehanizam po kome se dobija iznos tih troškova što je dovodi u neravnopravan položaj.

Zanimljivo je i da sudija u obrazloženju ističe da je klijent dobio na potpis tipski unaprijed pripremljen i odštampan ugovor na čiji sadržaj nije mogao da utiče. Sud navodi da je narušeno načelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja koje je prema Zakonu o obligacionim odnosima osnovno načelo koje štiti slabiju stranu u ugovorima. Takođe, sud je mišljenja da kamata obuhvata cijenu usluge i da je neopravdano da banka naplaćuje i dodatne pravne usluge, kao na primjer troškove obrade kredita.

Nakon ove presude sadašnji i bivši dužnici (jer ovo ne zastarijeva) mogli bi da od banaka na sudu potraže više od 100 miliona eura koliko se procjenjuje da su banke u poslednjih 15-ak godina naplatile na ime troškova za obradu kredita. Prema tumačenju nekih pravnika ovome bi se mogle dodati i naknade za praćenje kredita, naknade za prijevremenu otplatu… Osim toga, pravo na povrat bi mogli imati svi, i fizička i pravna lica, bez obzira na vrstu kredita koji su podigli, prenosi SEEbiz.