Komšić otkrio šta ga može spriječiti da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić i kandidat za člana Predsjedništva BiH na sljedećim opštim izborima večeras je bio gost Dnevnika TV1. Pročitajte šta je odgovorio na pitanja urednice Nikoline Veljović.

Može li međunarodna zajednica izvršiti pritisak da se izmjene Izbornog zakona usvoje?

– Uloga međunarodne zajednice definitivno nije onakva kakva je nekad bila. Nakon 2006 i pada onog čuvenog aprilskog paketa to je jednostavno počelo da popušta, došlo je do zaokreta generalno u politici međunarodne zajednice, mada postoji i dana OHR sa svim ovlastima koje je i tada imao, ali među čelnim članicama, najjačim članicama PIKA definitivno ne postoji više konsenzus oko i te vrste pritiska.

Dakle, tačno se može prepoznati podjela. Na jednoj strani je Rusija, na drugoj strani su SAD i evropske zemlje koje su članice PIK-a

Njima se vrlo često priključi i Turska, ali definitivno ne postoji konsenzus pa čak i u smislu upotrebe tog pritiska.

Moguće je da postoji, tako da kažem, neka vrsta koordiniranog pritiska, npr. da se pojedine zemlje uključe u neku vrstu aktivnosti pa i sada to upravo imamo kada je riječ o Izbornom zakonu.

Sličan je slučaj bio i sa zakonom o akcizama. Postoji, tako da kažem, ta vrsta pritiska s tim što on više nije onako snažan kao što je bio.

Više se očekuje od domaćih političkih aktera da stvari rješavaju.

Ako SDA i HDZ nađu neko zajedničko rješenje, nije dovoljno ruku. Na koga oni mogu računati?

– Ja mislim da, prvo neće se dogovoriti. Suviše je to udaljeno i sudeći po rješenjima koja su na stolu, tako da kažem, kako god vama to sada čudno izgledalo, za budućnost BiH je bolje da se trenutno ne dogovore, jer ova rješenja koja se vrte na stolu u pregovorima koja se odvijaju upravo pod patronatom međunarodne zajednice, ne pod pritiskom, moram biti iskren pa to reći nisu rješenja koja pogoduju BiH. Ta rješenja ipak više preferiraju odustajanje čak i od ovakvog koncepta, Dejtonskog koncepta BiH, više preferirajuetničk koncept odnosno djele BiH u suštin, sada kroz izborni zakon, ali time stvaraju osnovu za teritorijalne podjele.

Jesu li uopće HDZ i SDA spremni na ustupke?

Nisu. Suviše su to dva odvojena koncepta. Niko ne smije napraviti korak. Ako SDA napravi korak ka HDZ-u to znači da SDA pristaje na HDZ-ove zahtjeve. Ako HDZ napravi korak prema SDA-u onda HDZ odustaje od svoje političke priče i od svog političkog koncepta.

Zato ja nisam uvjeren da tu može doći do nekog dogovora. Druga je stvar što SDA-u i HDZ-u u ovoj predizbornoj godini odgovara gužva oko te teme. Na tome se mogu, tako da kažem, homogenizirati glasovi, može se nešto ušićariti u biračkom tijelu, jer sada će se opet krenutu u tu priču ko je veći zaštitnik svog naroda, a to je priča koja je do sada, nažalost, davala rezultate kroz izborne cikluse. Ja očekujem da će to tako i sada biti.

DF i SDP su išli s određenim prijedlozima kroz federalni parlament kada su u pitanju izborne jedinice. HDZ vas je optužio da izazivate haos i da svakako mora doći do izmjena izbornog zakona. Zamjera vam se što niste išli kroz parlament BiH. Zašto?

– Zato što je tema, suština apelacije Bože Ljubića na Ustavnom sudu jesu odnosi u FBiH a ne odnosi na nivou BiH. To se može regulisati i na nivou BiH i na nivou FbiH. S obzirom da postoji zakonska obaveza da federalni Parlament to svakako radi, a s obzirom da se suštinu apelacije Bože Ljubića tiče FbiH logično je bilo da se ide na federalni Parlament. To je bilo po meni elegantno rješenje. Niti je ko oštećen niti je ko dobio. Ljudi to neće, njima treba gužva i svađa. Neki dan smo na državnom Parlamentu imali jedan zakon, HDZ-ov zakon. Dobio je 11 glasova. Imali smo SDA-ov zakon koji je dobio samo sedam glasova. Dakle, o čemu tu pričamo? Ponudite rješenje koje je apsolutno usklađeno sa svim, realizujte zahtjeve Ustavnog suda u skladu sa međunarodnim standardima.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović smatra da se izmjene Izbornog zakona mogu usvojiti bez izmjene Ustava BiH i priznaje da su bošnjački predstavnici konkretno u Bruxellesu tvrdili drugačije. Čović je najavio u narednih desetak dana da će međunarodna zajednica organizirati sastanke kako bi sa stručnjacima riješili ovu dilemu. Ima li ovdje dileme i kakva vi saznanja imate?

– Međunarodna zajednica već organizuje sastanke. Zna to i gospodin Čović. Ne znam šta mu ta rečenica znači. Ono što traži Čović ne može se realizovati bez izmjena Ustava. Dakle, njegovi zahtjevi su takve naravi da morate mijenjati i Ustav BiH i Ustav FBiH i SDA je tu upravu. Ono što Čović traži je protivno ustavima BiH i FBiH.

Ima sve više onih koji tvrde da se bez izmjena Izbornog zakona mogu provesti izborni rezultati. Tu je ključna pozicija CIK-a. Postoje čak sumnje da se iza bitke oko izmjene ovog Zakona vodi i bitka za CIK. Ima li pritisaka na njih?

– U pravu su oni koji to tvrde. Ne mora se izmijeniti Izbornik zakon, CIK po tom Zakonu ima pravo da svojim pravilima, svojom odlukom definiše način izbora delegata u Domu naroda i ja mislim da je to loša, ali izvjesna varijanta. Jer kad pogledate sastav CIK-a, vidjet ćete da tamo HDZ i SNSD imaju većinu da to urede kako žele.

Smatrate li da je on trenutno neovisan?

– Nije! Kod nas nijedno neovisno tijelo nije neovisno.

Vaša kandidatura je očekivano izazvala buru političkih reakcija. Očekivano, negativne reakcije su došle iz nacionalnih stranaka. Međutim, ovaj put su kritike došle i od lijevo orijentiranih stranaka. Konkretno vam se zamjera što se istupili samostalno, odnosno najavili kandidaturu bez konsultacija sa lijevo orijentiranim strankama.

– Neke od tih stranaka, a SDP nije među njima su najavili da ni u kom slučaju neće podržati moju kandidaturu, tako da taj argument otpada. Ja sam to rekao i gospodi Nikšiću i Kojoviću. Rekao sam im da moraju shvatiti kako moja kandidatura nema nikakve veze s njima. Nemam protiv da radite šta god hoćete i uradite šta god hoćete, neću vam ništa zamjeriti. Morate da shvatite da ovo što ja radim i što trenutno rade ljudi iz DF-a jeste odgovor na ovo što rade HNS, HDZ i Dragan Čović i da je to obaveza da se učini. Ja ne znam šta će biti i kakvi će rezultati izbora biti. Obaveza je da se Čović zaustavi. Poštujem i izbor Naše stranke da ne idu s DF-om i SDP-om u formalno savezništvo. Razumijem i poziciju SDP-a da je to stranka takvog kalibra da mora imati kandidata.

Kako odgovarate onima koji kažu da svojom kandidaturom idete na ruku Draganu Čoviću i HDZ-u?

– Takva vrsta rečenice je sama po sebi kontradiktorna. Kako ja idem njemu na ruku time što ga izbacujem iz Predsjedništva BiH. Tu logiku ne mogu da uhvatim. Ima tu i dobronamjernih prijedloga. Kako tim ljudima objasniti da šta god mi uradili, Čović će ići do kraja. Nema tog ustupka ovdje u Sarajevu koji će ga odvratiti od onoga što je naumio. Jedino što možeš jeste da ga politički poraziš i da ga staviš na svoje mjesto.

Ima li išta što vas može odvratiti da se kandidirate?

– Ima. Evo da promijenimo Ustav i da prihvatimo sve ono što je napisano kada je riječ o Domu naroda i o Predsjedništvu BiH u skladu sa aprilskim paketom. Dakle, te odredbe koje se tiču uloge Doma naroda, načina izbora i njegovog funkcionisanja i izbora Predsjedništva BiH u predstavničkom tijelu na nivou BiH ja sam spreman da kažem: Gotovo je, ja se povlačim potpuno. Postoji ova varijanta. Ali mora biti ono što piše u aprilskom paketu od prvog do zadnjeg slova što se tiče Doma naroda i izbora Predsjedništva BiH ili, ovo sam neki dan ponovio predstavnicima međunarodne zajednice: Ako nećete to, ok. Ja bi se tada potpuno povukao iz političkog života tako da nikome više ne smetam. Tada ne bih osjećao potrebu da se nalazim u političkoj areni koje mi je na vrh glave. Ima i druga varijanta, onda promijenite Ustav i birajte jednog predsjednika u Parlamentu. Neka je jedan, neka se bira u Parlamentu. Ne interesuje me ko će to biti. U ovoj borbi sa etničkim konceptom i ovim što oni žele da urade od BiH, i što se radilo 1994, 95,96, neću ustuknuti. Mogu ustuktnuti samo kad vidim da te narod odbaci.