Na državnim jaslama skoro 4.000 službenika
Priča o glomaznom državnom aparatu, previše nepotrebnih institucija kao i golem broj onih koji su “na državnim jaslama” najbolje ćemo dočarati brojkom od čak 3.855 zaposlenih u institucijama samo na državnoj razini.
Naime, tome treba dodati općine, kantone , entitete, Brčko Distrikt kao i javna poduzeća kako bi se dobila konačna brojka koju ne bi izdržale ni mnogo bogatije zemlje od naše.
Međutim, od brojnih najava reorganizacije državne službe i ukidanja nepotrebnih agencija za sada nema ništa osim obećanja kako će se to dogoditi.
Prema podacima Agencije za državnu službu BiH koji su ažurirani 30. juna ove godine, na “državnim jaslama” najviše je onih koji se vode pod rubrikom “viši stručni savjetnik”, njih 1.024 te “stručni savjetnik” 1.021 zaposleni.
Kod rubrike “stručni suradnik” stoji brojka 846, a kod “šef unutarnje organizacijske jedince” 673 zaposlena. Pomoćnika ministara i direktora na državnoj razini ima 216, sekretara s posebnim zadatkom 54 te sekretara 21.
Zaista ne treba biti preveliki poznavatelji prilika u BiH da bi se zaključilo kako se radi, o puno previše zaposlenih, od kojih mnogi ni ne znaju gdje im je radno mjesto, drugi radno vrijeme koriste za šminkanje, online igrice, društvene mreže itd, piše Dnevni list.
[quote_center]Bez obzira na sve to, godine prolaze, stanje se ne mijenja na bolje, zemlja ekonomski tone, mladi odlaze, a samo korupcija i kriminal cvjetaju[/quote_center]
Na kraju krajeva mi smo vjerovatno jedina zemlja u kojoj postoji i službena funkcija “referent za posluživanje napitaka”, pa možda uvedemo i “referent za otvaranje vrata”, “referent za mahanje gostima”, “referent za sendviče”,…
Kada pogledamo popis državnih institucija, tu su uz Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlament, ministarstva, i institucije koje se u javnosti često spominju i nedvojbeno potrebne – Uprava za neizravno oporezivanje, Centralna izborna komisija, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, Ured za zakonodavstvo, Državna agencija za istrage i zaštitu, Centar za uklanjanje mina, itd.
Međutim na popisu ima i institucija za koje se u javnosti malo ili ništa ne zna, odnosno za koje većina građana smatraju kako su nepotrebno trošenje budžetskog novca. I to je sigurno tako jer se mnogima nadležnosti preklapaju s nižim razinama vlasti, ili iz uopće nemaju, ali i dalje egzistiraju, a porezne obveznike na godišnjoj razini koštaju milione maraka.
Bez obzira na sve to, godine prolaze, stanje se ne mijenja na bolje, zemlja ekonomski tone, mladi odlaze, a samo korupcija i kriminal cvjetaju.
